Siget
– Povijest Hrvatske
God. 1566. dodje izmedju cara i sultana do
rata zbog prilika u Erdelju. Ondje je naime Ivan Sigismund Zapolja iza smrti
svoje majke Izabele (15. rujna 1559.) vladao kao vojvoda erdeljski pod zaštitom
sultana Sulejmana, komu je plaćao godišnji danak. Bez ikakova povoda počeo je
Zapolja koncem god. 1564. osvajati Maksimilijanove gradove u sjevero-istočnoj Ugarskoj.
Maksimilijan mu uzvrati početkom god. 1565., kada je njegova vojska otela
Zapolji gradove Tokaj i Munkač. To razljuti Sulejmana, te se on počeo spremati
za rat. Na taj rat nukao je staroga sultana Mehmed Sokolović, koji g. 1565.
postade velikim vezirom.
Navijestivši Maksimilijanu rat krene
Sulejman 29. travnja god. 1566. s ogromnom vojskom iz Carigrada prema Beču. Na
tome putu dopre sultan 6. kolovoza do Sigeta. U gradu je od god. 1561. kao
kapetan zapovijedao Nikola Zrinski, koji je uza se imao 2500 ljudi. Bivši ban
hrvatski odluči, da će s ovom posadom zaustaviti Turke kod Sigeta dotle, dok
Maksimilijan ne sabere dovoljno vojske. Sulejman dade Siget opsjedati.
Nebrojenim jurišima zauzeše Turci stari i novi varoš. Dugo se otegnula opsada
tvrdje. Koncem kolovoza poruči Sulejman junačkomu Zrinskomu, da će ga učiniti
gospodarem Hrvatske, ako predade Siget. No Zrinski odbije ovu ponudu kao i sve
prijetnje, premda mu je posada spala na 500 ljudi. Sulejman nije dočekao pada
Sigeta, jer umre u noći od 4. na 5. rujna. Veliki vezir Sokolović zataji smrt
sultanovu. Sutradan zauzmu Turci vanjsku tvrdju; Zrinski se povuče u nutarnju
tvrdju, gdie se održao još 2 dana. Kad su pak topovi turski zapalili i to
posljednje utočište njegovo, provali Zrinski s preostalom četom iz tvrdje. S
mačem u ruci poginuše uz junačkoga vodju svi branitelji osim sedmorice. Turci
osvojiše ruševine sigetske, izgubivši za opsade 30.000 ljudi. Oslabljenu vojsku
tursku povede Sokolović 21. listopada kući, zauzev prije toga gradove Bobovac,
Vizvar i Čorgovo. Veliki se vezir bojao, da će ga na povratku progoniti car i
kralj Maksimilijan, koji je za to vrijeme kod Gjura sabrao 100.000 vojnika. No
Maksimilijan — koji je imao srca, da vjernoga Nikolu Zrinskoga pušta propadati
u Sigetu, — raspusti 22. listopada vojsku svoju, čim je doznao za odlazaik
Turaka. Dok je trajala opsada Sigeta, sabrao je hrvatski ban Petar Erdedi 29.
kolovoza 1566. kod Topuskoga oveću vojsku (3000 konjanika i 4 ban-derija
pješaka), s kojom udari na tursku tvrdju Novigrad. Novigradu pohrli u pomoć
Usraim beg iz Požege s 5000 konjanika i Holi beg iz Livna s 800 konjanika i 800
janjičara. No ban potuče Turke i zarobi im čitav tabor; uhvaćen bude i sam
Usraim beg, koji se kasnije otkupio za 30.000 dukata. Erdedi poleti za Turcima
prema Požegi, te se vrati s velikim plijenom. U toj banovoj vojsci bijahu
takodjer: knez Franjo Frankopan Slunjski, krajiški kapetan Herbart Auersperg i
kranjski kapetan Jošt Josip Turn.
No comments:
Post a Comment
Note: Only a member of this blog may post a comment.