Siget – Povijest Hrvatske - by Rudolf Horvat

Siget – Povijest Hrvatske

Wikisource

Get the book

God. 1566. dodje izmedju cara i sultana do rata zbog prilika u Erdelju. Ondje je naime Ivan Sigismund Zapolja iza smrti svoje majke Izabele (15. rujna 1559.) vladao kao vojvoda erdeljski pod zaštitom sul­tana Sulejmana, komu je plaćao godišnji danak. Bez ikakova povoda počeo je Zapolja koncem god. 1564. osvajati Maksimilijanove gradove u sjevero-istočnoj Ugarskoj. Maksimilijan mu uzvrati početkom god. 1565., kada je njegova vojska otela Zapolji gradove Tokaj i Munkač. To razljuti Sulejmana, te se on počeo spremati za rat. Na taj rat nukao je sta­roga sultana Mehmed Sokolović, koji g. 1565. postade velikim vezirom.

Pad Sigeta - found in Vienac 1894

Pad Sigeta

Rudolf Horvat

In “Vienac - Zabavi i Pouci, Tecaj XXVI”

Urednik Josip Pasaric, Zagreb, 1894

Na medji baranjske i somodjske zupanije dobio je oko polovice XV. vijeka Grk Osvald Anthemij od kralja veliki dio zemljišta. Kako se pak u ono vrijeme nije moglo ni pomisliti imanje bez kake tvrdjice. u koju bi gospodar snesao dragocjenosti svoje, ogleda se i taj Grk za prikladnim mjestom, gdje bi sagradio svoj grad. Napokon se Grku dopao onaj otočić, što ga čini potok Almaš. Oko tog otočića svuda je naokolo bila močvara, a to je u ravnici najveća zaštita gradu. Na tom dakle mjestu sagradi Osvald toranj od opeke, pa položi ovako osnov onomu dijelu Sigeta, koji dobi kasnije ime „nutarnji grad“. Kasnije dodje Siget u ruke Valentina Töröka, koji pregne za tim, da ga raširi i bolje utvrdi. Podigne za to oko grada bedeme od zemlje, a oko njih načini jarke, pa je tako voda iz potoka Almaša okruživala grad sa svih strana, dok su ga s daleka štitile još i močvare, te se nije moglo u grad drukčije, nego preko mosta, koji je vodio iznad široke močvare do jedinih gradskih vratiju. Tako je bio Siget utvrdjen prije turskih provala.